Počinje Jadranska turneja - 30 godina Gospel ansambla Agape • Adventisti Hrvatska

Počinje Jadranska turneja – 30 godina Gospel ansambla Agape

27 Ruj 2013

by admin

Duhovna glazba, atraktivni gosti, humanitarne akcije i evanđeoska poruka na koncertima Jadranske turneje u povodu 30 godina Gospel ansambla Agape.
Prvi u nizu koncerata Jadranske turneje u povodu 30 godina Gospel ansambla Agape je koncert u Zadru u subotu, 28. rujna 2013. u 19 sati u Zadarskom Sveučilištu na rivi, Mihovila Pavlinića bb. Koncert je humanitarne prirode za štićenike Doma za djecu i mladež u Zadru u organizaciji Adventističke i Baptističke crkve. Na koncertu će se skupljati dobrovoljni prilozi koji će se iskoristiti za nabavu računala za štićenike doma. Osim ansambla Agape na koncertu će nastupiti kao gosti, baptistička skupina Svjetionik i katolička skupina Apostoli krvi Isusove.
Drugi koncert u ovom nizu održat će se u Splitu u nedjelju, 29. rujna u 19 sati u Domu HV na Poljudskom šetalištu 1 u organizaciji udruge „Bolji Život“ adventističke crkve iz Splita. Koncert će također biti humanitarne prirode u korist djece na Dječjem odjelu onkologije Splitske bolnice i u korist siromašnih obitelji u programu socijalne skrbi grada Splita. Gosti koncerta biti će popularne dalmatinske klape Cambi i Elektrodalmacija koje su se rado odazvale sudjelovati na ovom humanitarnom koncertu.

Velik dio svoga djelovanja Gospel ansambl Agape je posvetio humanitarnim koncertima pa je tako osmislio i ovu slavljeničku, Jadransku turneju nakon velikog rođendanskog koncerta koji je održan u suradnji s gostujućim tamburaškim orkestrom „Stjepan Bujan-Stipić“ iz Čakovca kojeg vodi bas gitarista pratećeg benda ansambla Agape, Boris Novak. Koncert je održan pred oko tisuću i dvjesto ljudi u subotu 21. rujna 2013. u velikoj dvorani Srednje škole i Adventističkog teološkog visokog učilišta u Maruševcu kraj Varaždina.
Jadranskom turnejom ansambl želi s gostima, prijateljima i ljubiteljima duhovne, klapske i zborske glazbe, obilježiti 30 godina neprestanog djelovanja. Nakon koncerata u Zadru i Splitu, turneja se nastavlja koncertima u Puli i Rijeci. Repertoare koncerata sačinjavat će izabrani hitovi gospela i crnačkih duhovnih pjesama koje je ansambl Agape izvodio tijekom svog dugogodišnjeg rada. Izvest će ih današnja postava ovog jedinstvenog ansambla uz prateći bend. Na programu će biti i brojne atraktivne a cappella pjesme koje je ansambl Agape izvodio proljetos u drugoj sezoni popularnog televizijskog glazbenog serijala „Do posljednjeg zbora“.
Gospel ansambl AGAPE iz Zagreba njeguje i promiče duhovnu glazbu. Sastav je osnovan 1983. godine i djeluje neprestano sve do danas, uz izmjene i dopune pjevača. Članovi ove skupine dobrog su glazbenog obrazovanja, a njihov rad u sastavu amaterskog je karaktera ali profesionalne razine. Iza njih je oko četiristo koncerata, stotine pojedinačnih nastupa, mnogo zadovoljnih slušatelja i pohvalnih novinskih osvrta. Održali su mnoštvo humanitarnih koncerata u korist udruga, ustanova i pojedinaca. U više navrata gostovali su u raznim gradovima Njemačke, Italije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

Ansambl Agape je velikim koncertom u Lisinskom 2008. godine obilježio 25. obljetnicu djelovanja uz Revijski orkestar HRT-a pod vodstvom maestra Zdravka Šljivca i gostovanja poznatih estradnih zvijezda te prijenos na HRT-u uz brojne reprize tog koncerta. Agape je sudjelovao u više velikih glazbenih projekata Hrvatske televizije kao što su: BelCante, s opernim pjevačicama Martinom Tomčić i Sandrom Bagarić, koncert Akija Rahimovskog s gostima na stadionu ATP turnira u Umagu, gala koncert Jacquesa Houdeka u Lisinskom, koncert u povodu 20 godina djelovanja Borisa Novkovića u Lisinskom, rođendanski koncert ženske skupine Divas uz orkestar HRT-a u HNK-u u Zagrebu, obilježavanje 60. obljetnice UN-a u HNK-u u suradnji s opernim pjevačem Ivicom Čikešom iz Splita te brojnim drugim nastupima i suradnjama s hrvatskim glazbenicima. Svojim zapaženim a cappella izvedbama obilježili su i TV show „Do posljednjeg zbora“ u drugoj sezoni te dospjeli u finalne emisije pjevajući zajedno i s Oliverom Dragojevićem.

Snimili su sedam albuma. Repertoar skupine vrlo je bogat: klasični i suvremeni gospel, crnačke duhovne pjesme, country gospel, jazz i blues gospel, božićne pjesme, skladbe naših suvremenika i vlastite skladbe. Posebno njeguju popularno a cappella pjevanje uz vocal percussion i bogatu harmoniju.
Gospel je engleska riječ za Evanđelje, a ujedno i naziv osobite glazbene vrste koja je u zadnje vrijeme sve popularnija i kod nas u Hrvatskoj a ansambl Agape je pjeva još od 1983. godine. Članovi ansambla Agape nisu samo izvođači ove posebne vrste duhovne glazbe i svih njenih izražaja, već vjeruju i prihvaćaju ono o čemu pjevaju. Vjernici su Kršćanske adventističke crkve. Agape je riječ grčkoga podrijetla upotrijebljena u izvornom tekstu Biblije, a označava Božju ljubav prema čovjeku.
Darko Kovačević

JEFTINI ANTIBIOTICI TIHI UBOJICE-AUGMENTIN

EVO STO PISE JEDNA CITATELJICA IZ ZAGREBA. OSOBNO MOGU POTVRDITI JAKO LOSE ISKUSTVO SA NAVEDENIM ANTIBIOTIKOM,I NIZOM NUSPOJAVA.PREKIDAM GA KORISTITI DA SACUVAM ZIVOT. 

 Još prije mjesec dana, točnije 25.03. sam iznad svoje kuće u Gajnicama (Zagreb) slikala chemtrailse, za koje je poznato da sadrže čestice aluminijuma, soli barijuma, kao i agense Pseudomonas aeruginosa i Pseudomonas fluorescens, koji negativno utječu na respiratorni sistem kod ljudi. Sadrže i cijeli niz drugih agensa koji općenito negativno utječu na ljudski imunološki sustav. Nakon što sam te chemtrailse slikala, nisam previše razmišljala o ovoj temi, jer sam već bila upoznata sa planom svjetske elite koji stoji iza ovih chemtrailsa i sa razlozima zaprašivanja našeg neba, no prije nekoliko dana (26.04.) sam osjetila jaku grlobolju i glavobolju, a imala sam i 39,2°C temperaturu. Odmah sljedećeg dana sam posjetila svoju liječnicu koja mi je prepisala lijek Augmentin, proizvođača GSK (GlaxoSmithKline). Na lijeku piše da se treba konzumirati dva puta na dan, tj. svakih 12 sati, a nakon što sam popila prvu tabletu, povratila sam 5 puta, dobila sam jaku vrtoglavicu, bolio me trbuh, a na licu mi se pojavio nekakav crveni osip. Odmah sam prestala sa konzumiranjem, a do tada nisam niti obraćala pozornost na proizvođača, da bih kasnije istraživala o ovoj tvrtci na internetu i otkrila da su oni jedni od pet proizvođača cjepiva protiv svinjske gripe H1N1. Što se tiče samog lijeka, na uputi o upotrebi piše da su moguće nuspojave: naglo hripanje i bol ili stezanje u prsima; oticanje očnih kapaka, lica, usana, jezika ili grla; kožni osip i svrbež bilo gdje na tijelu; gljivična infekcija na ustima, na vagini ili na kožnim naborima; žučkasto-smeđe mrlje na zubima, te zatamnjenje i dlakavost jezika; upala bubrega; hiperaktivnost; vrtoglavica; glavobolja i konvulzije; proljev, želučane tegobe, mučnina i povraćanje; stvaranje kristala u urinu, koji se mogu primijetiti po zamućenom izgledu urina ili težem i neugodnom mokrenju, a moguća je i promjena broja krvnih stanica i produljeno vrijeme krvarenja. Mislim da ovi podaci sami po sebi zvuče dovoljno alarmantno, a sada kada razmišljam o tome, čini mi se kao da je glavni razlog zaprašivanja chemtrailsima razbolijevanje što većeg broja stanovnika, kako bi im se kasnije, pri posjetu liječniku, ponudile jednako štetne tablete. Naravno da sve to ne ide u korist ljudske populacije, nego u korist svjetske elite, čiji je plan redukcija stanovništva, a s obzirom na to da im to baš i nije uspjelo puštanjem virusa svinjske i ptičje gripe, te primjenom cjepiva sa čijim smo negativnim sastavom već svi djelomično upoznati, logično je da će pokušati smanjiti svjetsku populaciju na ovakav način. Zato vas molim da ove informacije proslijedite prijateljima, a u slučaju da ste osjetili slične tegobe, zahtjevajte od svog liječnika da vam prepiše lijek koji ste već i prije konzumirali (kao što su Klavocin i Sumamed), te primjenjujte alternativnu medicinu i konzumirajte što više vitamina – to je ionako ono što nam svima najviše može pomoći u ovom razdoblju globalnog zaprašivanja i trovanja stanovništva. Čitateljica iz Zagreba

Otvoreno pismo dr. Miloradu Pupovcu, predsjedniku SNV-a-Članice Udruge Žene u Domovinskom ratu- Zadar

Otvoreno pismo dr. Miloradu Pupovcu, predsjedniku SNV-a
Zadar, nadnevak 03.09.2013. godine
O T V O R E N O P I S M O
Dr. Miloradu Pupovcu, predsjedniku Srpskog narodnog vijeća (SNV‐a)
Putem medija koji ga smiju i žele objaviti

Poštovani gospodine Pupovac,
Uslijed onoga što se događa u našem herojskom gradu Vukovaru, u potrebi smo uputiti vam otvoreno pismo, ne obraćamo vam se kao akademskom građaninu niti kao predsjedniku Srpskog narodnog vijeća, niti kao saborskom zastupniku već kao čovjeku kojeg je jedan od predsjednika Hrvatske Države odlikovao Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana.

One generacije koje budu živjele iza nas moći će u vašoj biografiji pročitati kako ste se kao Hrvatski intelektualac zalagali u svom vremenu za razvitak i ugled naše Domovine.

Članice naše Udruge traže od vas da sada svojom umnom snagom i ljubavlju prema svojoj Domovini učinite nešto da se nastala situacija u gradu heroju riješi na način koji je u argumentaciji svakog časnog i umnog čovjeka.

Dakle u mogućnosti ste zatražiti provjeru egzaktnosti popisa pučanstva u gradu Vukovaru, budući da je utvrđeno da na području grada Vukovara živi 33% posto građana koji se deklariraju kao Srbi.

Zatražite da se popis pučanstva uskladi sa Zakonom o prebivalištu (Narodne novine, broj: 144/2012), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012. godine, u čijim odredbama jasno stoji kako građanin mora prijaviti prebivalište policijskoj upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova, nadležnoj prema mjestu u kojem se trajno nastanio radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

Ova provjera podataka uvelike bi olakšala život tamošnjim građanima koji se smatraju pripadnicima Srpske nacionalne manjine, dok bi većinskom Hrvatskom narodu bila jedna provjera koja dokazuje da je Hrvatska država zasigurno jedna od najtolerantnijih država na svijetu, budući je za samo 15 godina od uspostave mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja uspjela provesti postupak povratka izbjeglih Srba, koji su u velikom broju bili pripadnici neprijateljske vojske koja je izvršila agresiju na Vašu i našu Domovinu.

Potrebno je da se založite za ovaj postupak, jer na taj način dokazali bi da ste zaista zaslužili imati tako veliko odlikovanje Hrvatske države.

Zatim, bilo bi dobro da vi kao vrstan predavač i profesor lingvistike i filozofije organizirate edukacijske seminare i okrugle stolove na temu Hrvatskog jezika i pisma, te da se argumentiraju paralele po kojima bi jezik ljudi koji danas žive u Vukovaru, a znamo da su to ljudi i obitelji koje su do Hrvatskog Domovinskog rata živjele u tom prelijepom gradu, mogao biti Srpski jezik i ćirilično pismo. Po kojoj znanstvenoj osnovi bi nekome tko se rodio i živio u Vukovaru do 1998. godine srpski jezik mogao biti materinji jezik?

Drago nam je da ste vi porijeklom Dalmatinac, dakle rođeni ste u Ceranjama Donjim gdje ste završili osnovnu školu, gimnaziju ste završili u Zadru, a studij u Zagrebu, sve ovo događalo se u državi Jugoslaviji koja je u svom Ustavu imala odredbu u kojoj se jasno navodilo da je službeni jezik i u SR Hrvatskoj, Hrvatski jezik i latinično pismo. Isto tako vaši roditelji kao ljudi koji su živjeli u Ravnim Kotarima govorili su svojim mjesnim govorom, dakle kotarskom ijekavicom koja također nema baš nikakvih dodirnih točaka sa srpskim jezikom. Stoga bilo bi u redu da educirate pripadnike nacionalne manjine da su cijeli život govorili i pisali na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, te da srpski jezik i ćirilično pismo nikako ne može biti njihov materinji jezik.

U Hrvatskoj je nakon završetka Hrvatskog Domovinskog rata vrlo važno zacijeliti ratne rane, dakle što prije uspostaviti suživot. Tražimo od vas da cijeloj Hrvatskoj javnosti kažete na koji način srpska zajednica pridonosi suživotu i što je dosad uložila u suživot.

Možemo vas podsjetiti da je Hrvatska zakonom omogućila oprost svim pripadnicima neprijateljske vojske , pripadnicima JNA i četnicima, također Hrvatska je uložila velika materijalna sredstva u obnovu stradalih i uništenih obiteljskih kuća srpskih povratnika, Hrvatska je omogućila povrat stanarskih prava osobama srpske manjine, Hrvatska je priznala sva stečena prava za vrijeme okupacije na području tzv. SAO Krajine zakonom o konvoldaciji, Hrvatska je priznala sva radnička i mirovinska prava povratnicima, Hrvatska redovito isplaćuje mirovine srpskim povratnicima, Hrvatska je priznala prava stradalim civilima na području tzv. SAO Krajine, Hrvatska je omogućila dvostruko pravo glasa srpskoj nacionalnoj manjini, Hrvatska je oprostila sva ratna razaranja, sve spaljene kuće, crkve, sve uništene trajne nasade, materijalna dobra, Hrvatska je oprostila iako nitko oprost nije tražio, Ovčaru, Škabrnju, Nadin, Čelije, Kijevo …..,

Hrvatska je jedna zaista tolerantna zemlja, Hrvati su zaista dobri kršćani i katolici koji nikome ne brane da živi i stvara u zemlji Hrvatskoj.

Gospodine Pupovac, recite Hrvatskom narodu što je Srpska nacionalna manjina uložila u suživot, čega ste se odrekli i što bi još zadovoljilo vaše nacionalno biće da bi mogli sretno živjeti u ovoj zemlji?

Odlikovani ste Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana, dokažite svima da ste zaista zaslužili ovo odlikovanje, da želite biti humanist i pokazati cijelom svijetu kako srpska nacionalna manjina razumije da nije potrebno uzimati jezik i pismo tuđe države kako bi ste kao manjina sretno živjeli u svojoj državi.

Učinite to kao čovjek, kao zastupnik Hrvatskog državnog sabora, kao hrvatski profesor i intelektualac, kao stručnjak, kao humanist i kao ugledni Hrvatski i europski građanin.

Ako volite zemlju u kojoj ste rođeni, u kojoj ste odrasli, koja vas je školovala, u kojoj ste se ostvarili kao stručnjak, u kojoj uživate slobode i prava kao pripadnik nacionalne manjine učinite to.!!!

S poštovanjem,

Članice Udruge Žene u Domovinskom ratu- Zadar

E-CIGARETE.....ILI KAKO NAS LAZU VELIKE KORPORACIJE ....

Necemo otkriti toplu vodu ako ustvrdimo da nepostoji ono ,ma kako nemoralno bilo,sto velike korporacije nece napraviti da bi zastitile svoj kapital. Vec dugi niz godina mnoge vladine i nevladine organizacije diljem svijeta vode neravnopravnu borbu za sprecavanje i zaustavljanje prodaje duhana i duhanskih proizvoda -poglavito cigareta s filterom..
Htjeli mi to priznat il ne, malo je na pusace utjecala kampanja o stetnosti pusenja a puno vise ih je zdrmala natprirodno visoka cijena cigareta.
Uz cijenu i zabrana pusenja na gotovo svim javnim mjestima je dovela do smanjenja pusaca..bar u populaciji onih koji su vec dugi niz godina strastveni pusaci.
Pojavom takozvanih e-cigareta pruzena je prilika dugogodisnjim ovisnicima o duhanu,nikotinu,cigaretama da se na puno jednostavniji i laganiji i bezbolniji nacin ostave stetnog pusenja.
Ako ste putovali,mogli ste zamijetiti da je uocljiv broj osoba koje puse e-cigarete.
Dakle to su oni ovisnici koje je industrija cigareta zauvijek izgubila,jer e-cigarete su jednostavne za primjenu,cijena tekucine je zanemariva,Svjetska zdrastvena organizacija je stavlja u rang zdrave hrane i moze se sa e-cigaretom ici doslovno i u operacijsku salu.
Mora se reci da ima vise vrsta tekucina koje imitiraju dim,da ovisnik ima osjecaj pusenja,od tekucina sa sasvim malo nikotina do tekucina koje uopce nemaju nikotin,vec su spravljene od vocnih ulja i prirodnih aroma.

Popularna mala e-cigareta sa punjenjem od arome jabuke i cimeta

 Sami prosudite koliko su onda istinite tvrdnje nekih medija da su e-cigarete jakoooooooooo opasne,izazivaju rak/a koliko godina traje to istrazivanje da bi se to dokazalo---glupost nad glupostima/.
1.Proizvodnja i prodaja e-cigareta je pocela tek 2007 godine,pa iz tog proizlazi da nikakva ozbiljna istrazivanja nisu ni mogla bit napravljena.
2.e-cigareta se sastoji od baterije i spremnika za tekucinu/ovo je pojednostavljeno/dakle baterija daje toplinu koja dijeluje na tekucinu,koja se ugrije i pretvara u paru,a para u zraku opet u tekucinu
3.tekucina u svom sastavu ima glicerin,etericna ulja citrusa,drugog voca.mentola i sl. te malu kolicinu nikotina u tekucem agregatnom stanju.
4. e-cigarete i tekucina za njih nema u sebi stetnog katrana ni u tragovina-NEMA GA UOPCE!NULA!!
5.e-cigarete ni na koji nacin ne zagadjuju okolis jer su mali aparat koji djeluje bas kao i osvjezivaci zraka,ugriju tekucinu,koja nema stetne sastojke i ispusta paru,a oblikom je prilagodjena ovisnicima o cigaretama ,da im i na taj nacin olaksa ostavljanje od cigareta.
6.nakon pocetnog ulaganja u e-cigarete mjesecno se trosi oko 100 kuna ,sto je odista zanemariva suma prema cijeni kutije cigareta.
7.cak ni USA e-cigarete ne spadaju pod strogi zakon o prodaji duhana,jer u njima nema duhana-samo malo tekuceg nikotina-a treba znati velika je razlika izmedju duhana i nikotina.
8.VEC GODINAMA U SVIM LJEKARNAMA MOZETE KUPITI ZVAKE S DODATKOM NIKOTINA IL FLASTERE S NIKOTINOM KOJI POMAZU PRI ODVIKAVANJU I ZA TAJ ISTI NIKOTIN NITKO NIJE USTVRDIO DA JE OPASNIJI OD SAMOG DUVANA U KLASICNIM CIGARETAMA.

Svakom zdravog razuma je jasno da su e-cigarete nezdrave samo duhanskoj industriji i proizvodjacima duhana.
INDUSTRIJA DUHANA CE NAPRAVITI SVE STO JE U NJENOJ MOCI DA ZAUSTAVI EXPANZIJU E-CIGARETA KOJE SU OZBILJNO UGROZILE TRGOVINU DUHANOM.

Postavljeni ležeći policajci u Splitskom kotaru Sućidar-Paraćeva ulica

Ma koliko se vijest cinila malom i beznacajnom,puno znaci svim stanovnicima dijela Paračeve ulice-onaj dio sto spaja Velebitsku i Krležinu ulicu. Godinama smo svjedoci 24 satnog jurenja tom malom ulicom,kvartovskom,bez pravog nogostupa.
 

Oštarija VIĐAK -kao da jedete u menzi s onu stranu pameti

Obicno splitsko rano poslijepodne,zvizdan przi,a dvi prijateljice prije banjade bi popile pice i eto mozda i malo prezalogajile..kako smo u trajektnoj luci,pala je odluka idemo sist u ladovinu oštarije Viđakovi...Nije da nam je ovo prvi put da dolazimo tu,dolazili smo u sva godisnja doba,slavili tu godisnjice pa i vjencanja...al ovo danas dozivljeno granici sa zonom sumraka.
Docekao nas je stol,u ladovini,neociscen,pun mrvica,flekav,masan,jednom rijecju strava..naravno pomislite to su gosti tek otisli pa ce osoblje doci,izviniti se i postaviti cist i uredan stol...
e tu se varate..morate zbati,da nije bila vrucina,pobjegle bi glavom bez obzira.jer dokotrljala se konobarica,koja ne da nije ljubazna,vec je kao neispavana,stol joj je super jer ,nu ti njoj srece,zaostao je pribor za jelo od ranije..nudi nam gotovo jelo.ajd ..nismo zahtjevne..na njen prijedlog uzeli polpete u tocu...zamolismo jedan prilog pire,drugi manistra--naravno da nije pogodila prave priloge,itnila tanjure pred nas..mislim se ok,al nitko normalan nebi ovdje ostao na obroku,jedino mi,domace,pa nam neugodno pravit scenu...uzmemo toceno pivo,koje je naravno bilo toplo i nekako odstajalo,bez mjehurica,pjene i svezine..pa zar nemogu bar dat normalno pivo,pa da zaboravimo sporkizu oko nas..i pogresnu spizu,i to sto nema salate..
te polpete s prilogom su dva komada..cijena 45 kuna..usluga nikakva.opci dojam bijedan..i kako da se nama turist vrati..i onda se kao ljutimo kad napisu neku kritiku--e pa da nepisu stranci,pisem ja domaca,obicna nezahtjevna gosca..al sto je previse,previse je..
onda to donosenje racuna,bez da se pita jel bilo dobro,jel zelimo jos nesto...ona bizi doma,i mi imamo platit..i po prvi put u zivotu nisam ostavila mancu,jer po pravdi ovo sto smo dobile je tribalo odbit platit i zvat sanitarnu..DA ZAKLJUCIM,U OŠTARIJI VIĐAK AMA BAS NISTA NIJE VALJALO,NI HIGIJENA,NI HRANA,NI USLUGA,PREVISOKA CIJENA,NELJUBAZNO OSOBLJE...AL ETO DAJEM PLUS ZA LIPU LADOVINU,A TO JE PAK ZASLUGA STVORITELJA A NE DJELATNIKA OŠTARIJE VIĐAK!

nazalost snimljeno prastarim mobitelom,al vide se lipo fleke na stolnjaku

Na drustvenoj mrezi preko 7000 clanova grupe za potporu heroini dr.Vesni Bosanac

 

U samo desetak dana vise od 7000 clanova popularne drustvene mreze FB se prikljucilo grupi,kojoj je za cilj pruzanje moralne i svake druge moguce pomoci Heroini obrane Vukovara dr.Vesni Bosanac. Grupu je otvorio branitelj,domoljub i entuziast iz Splita Darko Solic, svojim nesebicnim zalaganjem stvorio grupu svake hvale vrijednu. Pozvani su svi ljudi dobre volje kojima je cast i pravda na prvom mjestu da se priduze grupi.https://www.facebook.com/groups/potporavesni.bosanac/

 

Vesna Bosanac

Početak agresije na Vukovar i ratni ustroj bolnice

Bivša općina Vukovar prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojila je 85.000 stanovnika, a sam grad Vukovar 45.000. Na ovome području obitavalo je 22 nacionalne pripadnosti, od cega najviše Hrvata 43,2%, zatim Srba 37,4%, a ostale nacionalne manjine, primjerice Ukrajinci, Rusini, Slovaci su bili zastupljeni u manjem postotku.
Na našem području su se osjećale političke napetosti, kao i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, ali većina stanovnika je podržavala osamostaljenje Republike Hrvatske, što je iskazano i na referendumu kada se 98% stanovnika grada Vukovara izjasnilo za samostalnost Hrvatske. Nakon poznatih događanja i postavljanja balvana u kolovozu 1990. godine, pojačane su nacionalne napetosti u selima s pretežito nastanjenim srpskim stanovništvom. Pa tako u Bobotu, Veru, Borovo Selo dolaze četnici - dragovoljci iz Srbije koji izazivaju nestabilnost autohtonog srpskog stanovništva.
U proljece 1991. godine u Vukovaru se održavaju prvi demokratski izbori i vlast je formirana od predstavnika različitih stranaka (Hrvatske demokratske zajednice, reformiranog Saveza komunista SDP-a...). Unatoč demokratskih izbora i dogovora o vlasti, utjecaj velikosrpske politike na našem području postaje sve izraženiji. Formira se Srpska demokratska stranka u koju prelaze radikalni pripadnici srpske nacionalnosti iz Komunističke partije. Poznata strategija mitinga Jovana Rakovica za Veliku Srbiju ne zaobilazi ni Vukovar.
2. svibnja 1991. godine dogada se masakr hrvatskih policajaca u Borovu Selu. Ovo događanje je otvorilo oci i najmiroljubivijim gradanima, a i nama u bolnici, da se priprema vrlo teško razdoblje agresije na grad Vukovar i naše područje.
Od tada već mnogi zaposlenici medicinskog centra Vukovar srpske nacionalnosti ne dolaze na posao priklonivši se ideji Velike Srbije, koja je spremala ratnu agresiju na cijelu Hrvatsku, pa i na naš grad.
Blokirani su putovi kroz sela naseljena pretežito srpskim stanovništvom. Djelatnici Hitne pomoci su maltretirani prilikom evakuacije ranjenika i poginulih u Borovu Selu. Pojedini vozaci Srbi kradu sanitetska vozila i odvoze ih u poljske bolnice koje se formiraju na "srpskom" teritoriju. Sredinom 1991. godine vec preko 300 zaposlenika srpske nacionalnosti napušta Medicinski centar Vukovar.
24. srpnja 1991. godine na čelo Medicinskog centra Vukovar imenuje se v.d. ravnateljem dr. Vesna Bosanac. U bolnici se formira Krizni stožer, koji svakodnevno donosi važne odluke u cilju pripreme bolnice za ratnu agresiju koja se sve više zahuktava. U to vrijeme već na Odjelu za kirurgiju postoji Odsjek za ranjene branitelje, kojih je svaki dan sve više, kojim rukovodi dr. Juraj Njavro uz pomoć kirurških ekipa koje su upućene iz Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdrastva na ispomoć u vukovarsku bolnicu.
U to vrijeme se formiraju isturene sanitetske ambulante na Mitnici, u Iloku, u Bogdanovcima i u još nekim mjestima u gradu. Članom Medicinskog centra Vukovar u Kriznom štabu Opcine je postao dr. Ivica Matoš, specijalist urolog Klinicke bolnice Osijek.
Veliki broj stanovništva koncem srpnja i početkom kolovoza napušta grad, a bolnica radi smanjenim kapacitetom. Zapslenici srpske nacionalnosti su prilikom odlaska odnijeli velike količine lijekova i sanitetskog materijala, tako da su zalihe bolnice gotovo ispražnjene. Zadaću opskrbe lijekovima, sanitetskim materijalom te opremom u sanitetskim odjelima organizira Glavni sanitetski stožer Ministarstva zdravstva, a opskrba se vrši i dobrotom Caritasa i mnogih nevladinih organizacija i pojedinaca, koji donose lijekove, sanitetski materijal, hranu i druge potrepštine. Početkom kolovoza priprema se u bolnici protuatomsko sklonište za prihvaćanje ranjenih i bolesnih u slučaju težih zračnih napada.
U isto vrijeme organizira se poseban rad ambulanti primarne zdrastvene zaštite koji postaje sve teži zbog stalnog bombardiranja. S obzirom na blokadu putova prema Osijeku najvecć problem postaje svakodnevni trasport 18 pacijenata koji odlaze na hemodijalizu, te se oni dogovorno s osobljem Odjela za hemodijalizu KB Osijek evakuiraju u Rovinj, gdje ih se smješta u Specijalnoj ortopedskoj bolnici, a svakodnevno odlaze na poliklinički organiziranu hemodijalizu.
Dana 5. kolovoza 1991. stupa na snagu zapovijed glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva o radnoj obvezi, na koju su se morali odazvati svi zaposleni u zdravstvu. U to vrijeme u Medicinskom centru Vukovar ostaje 450 ljudi, i to većina s radom u bolnici, a manji broj u ambulantama primarne zdrastvene zaštite i stacionaru Ilok.
15. kolovoza 1991. bolnica je izravno napadnuta projketilima sa zemlje i iz zraka, te je prema planu evakuacije, koji je ranije narpavljen, u protuatomsko sklonište i podrume u suterenu bolnice smješten najveći broj pacijenata i osoblja. Odjeli su organizirani kao u prijeratno vrijeme, s tim da prioritet u planu evakuacije imaju pacijenti i osoblje jedinice intenzivnog liječenja, rodilišta, pedijatrije a zatim i svi ostali pacijenti. S obzirom da su napadi na grad i bolnicu svakodnevni i sve češći, u vrlo kratkom vremenu operacijski trakt kirurgije silazi na kat nižu ginekologiju, a zatim trajno u hitni kirurški prijem, koji se nalazi u suterenu bolnice. Od 15. kolovoza bolnica radi u podrumima i protuatomskim skloništu, s tim da većina osoblja još boravi u prizemlju i na 1. katu zgrade.
Zbog pojačanog intenziteta napada na sam grad Vukovar, postaje nemoguće raditi u ambulantama primarne zdrastvene zaštite, evakuira se oprema iz Doma zdravlja u podrumu vukovarske bolnice, uključujuci i stomatološku opremu, te se formira Hitna stomatološka ambulanta. Sve intervencije Hitne medicinske pomoći su korodinirane iz Kriznog stožera vukovarske bolnice.
U drugoj polovici kolovoza dolaskom Mile Dedakovića formira se Vojni stožer obrane grada. Usklopu Zbora narodne garde formira se Ratni sanitet sa nekoliko timova medicinskih sestara, vozača i sanitetskih vozila, tako da dopremanje i prvu pomoć ranjenicima uz Hitnu medicinsku pomoć Medicinskog centra Vukovar obavlja i Ratni sanitet Zbora narodne garde.
U narednom razdoblju razaranja grada su sve veća, vozila za dopremu ranjenika je sve manje, te se tijekom rujna formira zajednicka Hitna pomoć koja odlazi na intervencije po cijelom slobodnom dijelu grada do prvih crta bojišta.
Tijekom kolovoza uspostavljena je informatička veza s Odjelom za informiranje sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva, tako da se svakodnevno šalju izvješća s popisima ranjenih i poginulih, ali i o nužnosti opskrbe lijekovima, sanitetskim materijalom i opremom.
Zbog svakodnevnog bombardiranja evakuacija ranjenika je otežana, ali je vozači Hiten medicinske pomoći svakodnevno obavljaju prevozeći ranjenike u Vinkovce i Osijek u dogovoru i uz pomoć Hrvatske vojske i MUP-a. Potrebno je naglasiti značajnu pomoć Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva, koji u sklopu specijalnih jedinica organizira dopremu pomoći i evakuaciju ranjenika pod vodstvom doktora Josipa Husara. Prilikom dolaska ovih konvoja dolaze i ekipe kirurga i anesteziologa koji se izmjenjuju svaka 2 tjedna, da bi posljednja ekipa do konca rujna ostala s nama u potpunom okruženju do okupacije Vukovara.
Osim pomoći Glavnog sanitetsko stožera u logistickoj i strucnoj podršci treba istaknuti i pomocć ostalih zdrastvenih ustanova, i to prije svega Opće bolnice Vinkovci, iz koje su dr. Ivana Hudolin i doktor Antun Matić dolazili svakodnevno evakuirati ranjenike, te ekipa iz Medicinskog centra Našice koja je došla u pomoć sa sanitetskim vozilom Hitnoj medicinskoj pomoći.
Tijekom kolovoza sigurnost stanovništva unutar crte okruženja je sve manja s obzirom da svakodnevno različiti vojni projektili i bombe padaju na grad. Iz Vukovara je u nekoliko navrata organizirana evakuacija djece na more, ali se većina djece koncem kolovoza vraća u nadi da će se situacija smiriti i da će početi škola. Iz vojarne JNA, koja se nalazi južnom dijelu grada, svakodnevno transporteri prolaze kroz grad i plaše stanovništvo.
Prilikom jedne takve ophodnje stradavaju i ročni vojnici JNA koji su zbrinuti u vukovarskoj bolnici. Na inzistiranje zapovjednika vojarne i zapovjednika policije, iako ranjeni, ovi se vojnici evakuiraju u vojarnu i nakon toga počinje sustavno uništavanje bolnice i cijeloga šireg centra grada od Mitnice i Sajmišta na jugoistoku do Borova Naselja u zapadnog dijelu grada.
U okruženju koje je sve čvršće ostalo je oko 15.000 ljudi, od čega oko 1.500 djece. Stožer obrane grada organizira uredenje civilnih skloništa u Vukovaru i Borovu Naselju unutar kojih je organizirana zdrastvena zaštita za 15.000 ljudi.
Polovicom rujna sve se više intenziviraju napadi na grad a veliki dio medicinskog osoblja napušta bolnicu. S obzirom da je donesena odluka da zbog vlastite sigurnosti nitko više ne može napustiti bolničke podrume ili radna mjesta unutar civilnih skloništa. U to vrijeme ostaje raditi 350 djelatnika, ali se formiraju i timovi pomoćnog osoblja, uglavnom iz redova članova obitelji medicinskog osoblja, koji rade logističke i ostale pomocne poslove za bolnicu.
Koncem rujna nakon odlaska posljednjeg konvoja Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva situacija postaje iz dana u dan sve teža. Tijekom rujna je formirana pričuvna bolnica u podrumu zgrade Borovo-commerca u Borovu Naselju, gdje su postojali najbolji uvjeti opskrbe električnom energijom i vodom.
Nakon osnovne kirurške obrade i bolničkog liječenja, ranjenici i bolesnici su tijekom noci, kada je bila mirna situacija, transportirani u sklonište Borovo-commerca, gdje su im medicinski timovi pružali daljnju pomoć i njegu. Rezervna bolnica Borovo-commerca imala je kapacitet 750 ranjenika i bolesnika.
Tijekom listopada i studenog bolnica radi u izuzetno teškim uvjetima, svakodnevno je bombardirana najrazličitijim eksplozivnim sredstvima i avionskim bombama, tako da svakodnevno prima 70 ranjenika i bolesnika.
Kirurške ekipe rade neprekidno od jutra do kasnih noćnih sati. Vrši se prva medicinska trijaža prilikom dovoza ranjenika koji stiču sanitetskim vozilima u pratnji branitelja i civila, osobnim i terenskim vozilima.
Primjenjuje se posebna kirurška ratna doktrina koja podrazumjeva reanimaciju i primarno kirurško zbrinjavanje uz osnovne dijagnostičke, radiološke i laboratorijske metode. Obavljaju se zahtjevni kirurški zahvati u dvije improvizirane kirurške dvorane, a vrijeme krirurškog zbrinjavanja je minimalno i iznosi prosječno 45 minuta. Zahvaljujući tomu, ali i predanosti i stručnosti kirurških i anestezioloških timova moratalitet ranjenika je minimalan. Vrše se maksimalno poštedni kirurški zahvati, tako da je minimalan broj amputacija.
Posebno težak trenutak u tim danima je prijem teško ranjene i poginule djece, kao i teško ranjenih civila i branitelja, prilikom napada na Mitnicu i Dom umirovljenika.

Još tijekom rujna je organizirana evakuacija autobusima trudnica i djece u pratnji medicinskog osoblja, alikako evakuacija nije bila obavezna, velik broj trudnica i djece je ostao u gradu, tako da je unutar protuatomskog skloništa organizirana rađaona i intenzivna soba za rodilje i novorođenčad.
Osim Odjela za ratnu kirurgijukoji je zauzeo preko 80% kapaciteta bolnice u podrumima i dalje bolnica ima ustroj integralne zdrastvene zaštite.

---

Uloga i značaj ostalih odjela bolnice
Tijekom srpnja 1991. godine bolnica funkcionira kao skupina odjela jednakog značaja i organizacijskog ustroja, pa tako postoje Odjel za opću kirurgiju i traumatologiju, koji unutar sebe ima Odsjek za opću i abdominalnu kirurgiju, ortopediju, vaskularnu kirurgiju, plastičnu kirurgiju i urologiju. Odsjek za anesteziologiju nalazi se unutar Odjela za opću kirurgiju, mada pruža usluge i Odjelu za ginekologiju i porodiljstvo.
Već u rano ljeto 1991. formira se Odsjek za ranjene hrvatske branitelje na čelu kojega je dr. Juraj Njavro. Kako agresija postaje sve intenzivnija i stradava sve više branitelja i civila tijekom kolovoza i rujna, a pogotovo listopada i studenog, Odjel za kirurgiju postaje Odjelom za ratnu kirurgiju. Od neprocijenjiva važnosti ratnoj kirurgiji u Vukovar postaje Odjel za reanimaciju, anesteziologiju i intenzivno liječenje koji preuzimaju anesteziolozi iz Klinčke bonice Osijek, a u najteža dva mjeseca 1991. godine dr. Boris Kratofil iz KB Osijek i dr. Stanko Kust iz Klinike za djecje bolesti u Klaicevoj u Zagrebu. Uz njih rade mlade liječnice specijalizantice, uz ostalo osoblje odjela brinući danonoćno o najtežim pacijentima.
Za mirnodopski, a pogotovo ratni ustroj bolnice od neprocjenjive važnosti su dijagnostičke i uslužne jedinice, koje su zasebno organizirane. Odjeli za otorinolaringologiju i oftamologiju u vrijeme preustroja ratne bolnice Vukovar tijekom kolovoza 1991. godine postaju jedan zajednički odjel koji vode specijalizanti dr. Neda Striber i dr. Slavko Živić, budući da su liječnici iz oviz djelatnosti napustili bolnicu. Uz pomoć stručnog medicinskog osoblja formiraju Odsjek ratne kirurgije glave i vrata, te u potpunosti pružaju adekvatnu stručnu pomoć i njegu u postojećim uvjetim pacijentima sa ozljedama glave i vrata.
Odjel za radiološku dijagonstiku djeluje u podrumskim prostorima a voditeljica odjela dr. Ana Matoš je odgovorna i brine se za osnovne radiološke pretrage. Tim inženjera medicinske radiologije uspješno organizira radiološku djelatnost sve do okupacije.
Odjel za transfuzijsku medicinu za vrijeme rata preuzima dr. Edin Zujović, koji dragovoljno dolazi preko Sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva, te u potpunosti organizira transfuziološku djelatnost uključujući dobroljno davateljstvo krvi, koje organizira u civilnim skloništima. Potrebe za krvi su sve veće, te mnogi branitelji i osoblje bolnice također daruju krv.
Odjeli za laboratorijsku i ljekarničku djelatnost pružaju također neprocjenjivu podrušku ratnoj kirurgiji tijekom 24 sata, ali i ostalim odjelima bolnice. U bolnicu je prije najteže agresije i blokade Vukovara pristigla velika količina lijekova iz donacija cijem razvrstavanju su, dijelom osim osoblja ljekarne, sudjelovali i ostali liječnici iz bolnice, a s njima tijekom kolovoza i rujna dragovoljno dr. Dragica Bratelj iz Zagreba.
Odjel za internu medicinu djeluje u podrumu u vrlo skučenim prostorima gdje se nalazi samo nekoliko najtežih pacijenata. Ostali pacijenti se premještaju u sklonište Borovo-commerca gdje o njima skrbi dr. Slavica Emedi, a unutar podruma Zaraznog odjela formira se Odjela za gerijatriju koji vodi dr. Dragan Jagetić. Uz suradnike i osoblje odjela ovaj dio bolnice pružao je njegu i pomoć starima i bolesnima.
Odjel za neurologiju i psihijatriju bio je smješten u podrumu stare zgrade i i pružao pomoć prema svojim mogućnostima teškim bolesnicima i braniteljima koji su zbog akutnog stresa bili nesposobni za obranu. Ovaj odjel vodila je dr. Nada Mađarević, spcijalista neurolog uz pomoc mladih lijecnika i medicinskih sestara.
Odjel za ginekologiju i opstetriciju pod vodstvom dr. Grozdane Žužić i mladih liječnika, te stručnog medicinskog osoblja organizira hitni ginekološki prijem i rađaonski trakt unutar skučenog prostora protuatomskog skloništa, tako da za vrijeme najteža 3 mjeseca imamo stručuno obavljene porode i brigu za majke i novorođenčad od kojih je troje nedonoščad.
Brigu o novorođenčadi i djeci vodi odjel za pedijatriju na kojem dr. Goranka Muharemagić-Njegvić i dr. Branka Šipek uz stručnu pomoć medicinskih sestara brinu za najteže bolesnu djecu.
Tijekom rujna formirana je stomatološka jedinica unutar hitnog prijema, koju je organizirao dr. Štefan Biro, a u kojoj je neprekidno dežurao viši zubar Želimir Godfrid.
Odjela za prehranu, nakon bolesti dotadašnje voditeljice Blanke Pifat, preuzima viša medicinska sestra Anica Sila, te u vrlo teškim uvjetima u jednoj podrumskoj prostoriji organizira prehranu za cijelu bolnicu sa više od 700 obroka. Prema odluci za ranjenike i bolesnike pripremalo se barem 3 topla obroka, a za osoblje jedan do dva.
Opskrbu vodom vodilo je tehničko osoblje bolnice uz pomoć radne skupine koja je organizirana u bolnici na čelu sa dipl. ing. Ivanom Beinrauch. Cjelokupnu logističku opskrbu u najtežim uvjetima vodio je dr. Štefan biro, stomatolog.
Posebno važan odjel za rad bolnice je bio Odjel za higijensko epidemiološku djelatnost, pod vodstvom dr. Jakova Kuljiša koji je u sklpu svojih mogućnosti vodio brigu o kloriranju vode i asanaciji okolnih bunara.

---

Članak je prenesen iz monografije Vukovarska bolnica 1991., gl. urednik Štefan Biro, Vukovar 2007., (str. 93-103) s ljubaznim dopuštenjem dr. Vesne Bosanac.

POMOZIMO OBITELJI PREMNINULOG HRVATSKOG BRANITELJA -UDRUZIMO SE !

Branitelji se udružili u humanitarnoj akciji za pomoć obitelji Tihomira Karoglana

CETVERO DJECE OSTALO ZA BRANITELJEM

 
IVANA KAROGLAN ,Vinjani donji 186, 21260 IMOTSKI br.kunskog racuna 2360000-3234731566
br.deviznog racuna (IBAN): HR1023600003239891952 BIC:ZABAHR2X

 S OBZIROM DA IMAMO JAKO PUNO UPITA ZA SLANJE NOVCA IZ DIJASPORE PUTEM WESTERN UNIONA ,OBJAVLJUJEMO ADRESU NA KOJU MOZETE SLATI
Ivana Karoglan,Vinjani donji 186,

21 260 IMOTSKI

Hvala!!!

 http://radioimotski.hr/naslovnica/branitelji-se-udruzili-u-humanitarnoj-akciji-za-pomoc-obitelji-tihomira-karoglana/

 Tihomir Karoglan, hrvatski  branitelj, koji je još 1992. godine kao ročnik stupio u Hrvatsku vojsku, sudjelovao u akciji Maslenica 1993. Godine iskazujući nevjerojatnu hrabrost, a u kolovozu 1994. postaje pripadnikom legendarne 4.gardijske brigade i kao borac prvog voda treće satnije, pješačke bojne odmah sudjeluje u operacijama Zima 94, Ljeto 95, Oluja, Južni potez, Maestral, a zbog toga pohvaljivan je i nagrađen priznanjima više puta, poginuo je prije nešto više od pet godina u prometnoj nesreći u Prološcu kod Imotskog. Iza sebe je ostavio suprugu Ivanu, četvero malodobne djece  Josipu, Gabrijelu, Ivana i tek rođenu malu Anu. Na njegovom pokopu suborci su pred mnoštvom istaknuli da su dužni pomoći njegovoj obitelji te da će preko njihove zajedničke ljubavi još jednom iskazati poštovanje prema njemu.

Mnogo je bilo takvih obećanja na pogrebima suboraca diljem Hrvatske. Neka su se ispunila, mnoga od njih, nažalost nisu. Lijep primjer obećanja kojega nikada nije kasno ispuniti, bilježimo upravo ovih dana u Imotskom. Tihomirovi suborci pokrenuli su veliku akciju prikupljanja pomoći, kako bi osigurali dostojan krov nad glavom njegovoj peteročlanoj obitelji, bilo kupnjom stana, bilo izgradnjom obiteljske kuće.
Sve je započelo u Gardijskoj motoriziranoj brigadi u Kninu, kada su njeni pripadnici odlučili da dio svoje plaće dadu u te svrhe.
„Da, sugerirali su mi Tihini prijatelji da se obratim Gardijskoj brigadi u Kninu s molbom za pomoć i vidite kako su divno reagirali ti ljudi. Odmah su krenuli u akciju.Potom ostali prijatelji, Zoran Buljan koji je također u brigadi pa Željko Tomas predsjednik udruge oboljelih od  PTSP-a Imotske krajine, pa Zlatko Ljubičić, Željko Karoglan Apač, Ivica Kukavica, svi umirovljeni časnici HV. Došli su ljudi kod mene i kazali da njihov oproštaj od moga Tihe i njihova obećanja, nisu bili isprazni, već da će obećano i realizirati. A meni je silno potrebna pomoć. Stojim u iznajmljenom skromnom stanu, četvero djece, tri curice, sin, treba im i prostor i sigurnost. S Tihinom mirovinom, koju su dobila djeca od 3.200 kuna preživljavam teško. Nisam navikla kukati i tražiti, bitno mi je odgojiti djecu, moram  biti s njima stalno. Pomogne se tu i tamo, ali sada kada djeca stasaju treba im prostor. Znam kakva je situacija, znam da je teško vrijeme, da ima i drugih kojima je pomoć potrebna, pa i nisam htjela tražiti i moliti. No Tihini prijatelji se sjetiše i eto krenulo je. Ako Bog dade da, sutra djeca imaju siguran krov nad glavom, a na meni je da se borim. Još je dugi trnovit put da ih četvero izvedem kako to spada i kako smo ja i moj Tihomir planirali, riječi su Tihine supruge Ivane, koja je cijenjena kod svih, upravo zbog zadivljujuće borbe za opstojnost i ispravan odgoj svoje malodobne djece.
„Mi bivši pripadnici 4. gardijske brigade i sadašnji pripadnici u miru, bit ćemo sretni onoga dana kada ćemo moći otići na grob našega prijatelja Tihe, zapaliti svijeću, pomoliti se i  i kazati. Dragi naš viteže, ti si pomogao nama da živimo, mi ti evo sada vraćamo preko tvoje obitelji samo mali dio. Tvoja obitelj sada ima krov nad glavom, budi miran“, riječi su Tihina prijatelja i pripadnika Gardijske motorizirane brigade u Kninu, Zorana Buljana.
Stožer koji se okupio oko prikupljanja pomoći za izgradnju budućeg doma za obitelj Karoglan, očekuje i svesrdnu pomoć grada Imotskog u mogućem osiguranju terena za izgradnju kuće, a ovim putem mole i sve obrtnike, građevinske poduzetnike, da se odazovu velikoj akciji. Isto tako otvoren je i račun na ime Ivane Karoglan, Tihine supruge u Zagrebačkj banci 2360000 – 3234731566 kako bi svi oni koji žele mogli pomoći.

TEKST-STIHOVI PJESME "SAMO JE LJUBAV TAJNA DVAJU SVIJETOVA"-THOMPSON

http://youtu.be/OihMDibGz1I

SAMO JE LJUBAV TAJNA DVAJU SVJETOVA

Hoće li tko pjevati o tebi,
kad mene ne bude,
kad mi život oči zaklopi,
ljubavi.

Hoće li još zvijezde nebo kititi,
kao ptice tu se gnijezditi,
hoće li se itko voljeti,
kao mi.

Taj dan kada odem ti ja,
kada zaspem korak dublje od sna,
ja ću naći svoj mir kao cvijet u polju
među bijelim brezama,
a kako ćeš mi ti lane na tom svijetu
punom vukova.

Nova jutra kad te snenu probude,
a s desne strane mene više ne bude,
ja ću naći svoj mir kao cvijet u polju
među bijelim brezama,
a kako ćeš mi ti lane na tom svijetu
punom vukova.

AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NE POSTOJI GRANICA,
KOJA DIJELI OVAJ SVIJET OD ONOGA.
AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NIJE ZADNJA STANICA,
SAMO JE LJUBAV TAJNA DVAJU SVJETOVA.

Moj je život knjiga puna ratova,
svaki list je more divljih valova.
Ja ću naći svoj mir kao cvijet u polju
među bijelim brezama,
a kako ćeš mi ti lane na tom svijetu
punom vukova.

AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NE POSTOJI GRANICA,
KOJA DIJELI OVAJ SVIJET OD ONOGA.
AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NIJE ZADNJA STANICA,
SAMO JE LJUBAV TAJNA DVAJU SVJETOVA.

Neka se pjesme dignu,
ravno do neba stignu
i dobre duše
nek' mržnju sruše.

Nek' vjera bude snaga,
mir iza kućnog praga,
nek' bude znanja
i blagostanja.

U život djeca krenu,
čovjek nek' voli ženu,
kao ja tebe.

Ja ću naći svoj mir kao cvijet u polju
među bijelim brezama,
a kako ćeš mi ti lane na tom svijetu
punom vukova.

AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NE POSTOJI GRANICA,
KOJA DIJELI OVAJ SVIJET OD ONOGA.
AKO ME VOLIŠ DRAGA,
NIJE ZADNJA STANICA,
SAMO JE LJUBAV TAJNA DVAJU SVJETOVA.

Splitski HDZ: Evo zašto nismo i nećemo ubuduće podržati paradu homoseksualaca

"SLOBODNA DALMACIJA"
Objavljeno 09.06.2013. u 15:12
stav u 7 točaka

Splitski HDZ: Evo zašto nismo i nećemo ubuduće podržati paradu homoseksualaca

Splitski HDZ oglasio se povodom jučerašnje, kako je nazivaju , parade homoseksualaca. Svoj stav iznose u sedam točaka s potpisom predsjednika ogranka Petra Škorića.

- Mi nismo, i ne bismo podržali paradu, jer smatramo da jednom zrelom demokratskom društvu, a Split je dio takva društva, one nisu potrebne kao način ostvarenja ljudskih prava. Parada po svom pojmovnom sadržaju uvijek predstavlja demonstraciju društvene prisile, demokratske prijekosti, izazivanja javnih efekata, impresija na javnost, i sl.

Jednako to mislimo i ovoj paradi, jer su njezina traženja i poruke u suprotnosti s naravi odnosa između dviju osoba, u suprotnosti su sa svjetonazorom, načinom života i tradiciji i praktičnog življenja većine građana Splita. Jednako tako, građanima nije rečena puna istina o traženjima i porukama parade, pa ovime pojašnjavamo o čemu je zapravo riječ, uvjereni da istinito obavješćivanje građana obvezuje prije ikakvih političkih ciljeva i ičijih svjetonazora i uvjerenja.

Parada, ove godine pažljivo biranim riječima, traži „ista prava za homoseksualce kao i za sve druge građane“. Građani moraju uočiti da tu nije riječ o tome da se homoseksualcima prizna pravo na odabir sadržaja i društvenog stila njihova spolnoga prakticiranja i života (tzv. spolna orijentacija). Naime, to nikad i nitko nije ni dovodio u pitanje i ne traži se njihova fizička i pravna zaštita. Ova prava, u našem Gradu nikad i nisu bila upitna ili ugrožena! Traži se nešto sasvim drugo: izreka „ista prava za homoseksualce kao i za sve druge građane“ traži da se homoseksualcima dade pravo na građanski brak, i dobivanje, odgoj i podizanje djece, a to znači i obitelji.

Ovime se očitujemo i kao ljudi i kao politička opcija kojoj su, duboko svjetonazorski neprihvatljivi ovako izneseni zahtjevi. Oni destruiraju i dokidaju pojmovno i sadržajno najosjetljivije područje života i čovjekove naravi. Obitelj, muško, žensko, otac, majka, i konačno brak kao uređeni odnos odgovornog podizanja zdravih i sretnih ljudi, nezamjenjivi su po svom značenju i svojoj praksi. I kao bitno naglašavamo: nismo ni protiv kakvih prava za homoseksualne osobe što ih javno regulirani odnosi trebaju urediti. Ali, to je svakako predmet zasebna propisa, zasebna nazivlja, a ne nikako mehaničko i rušilačko „trpanje“ u postojeće zakonodavstvo i praksu. Za nas, jedna i druga praksa, heteroseksualni i homoseksualni odnosi nisu isti, a niti približni, pa se i ne mogu pojmovno i društveno izjednačavati. Dakle, riječ je o uvažavanju početnog temeljnog poimanja različitosti kojim se pristupom rješavaju svi nesporazumi. (Takav pristup dokida potrebe za paradama i društvenim tenzijama).

Davanje prava na brak povlači pravo na dobivanje djece iz više mogućih načina , a dobivanje djece traži da se za ostale građane ukinu pojmovi „majka“ i „otac“ u (djetetovu) rodnom listu (jer to homoseksualci ne mogu biti po najdubljim naravnim zakonima). Po nama, to je, na samom početku života, ozbiljan udar na identitet djece, koji će se očitovati i u svim drugim javnim dokumentima i društvenoj kulturi.

Poseban problem vidimo i u načinu stjecanja i usvajanja nezbrinute djece i umjetne oplodnje, po vlastitu izboru muških i ženskih stanica. Mislimo ovdje na pojmove „zamjenske majke“, „nosilice“, koje će „posredovati“ vlastitom trudnoćom za rađanje naručene djece, i sl.

Budući da se homoseksualni brak i stjecanje i podizanje djece pokušava izjednačiti s brakom i roditeljstvom, iz udžbenika za škole izbrisat će se pojmovi braka, muškarca i žene i – spola (zamjenjuje ih pojam spolna orijentacija).
Čišćenje udžbenika obuhvatit će i vjeronaučne udžbenike svih konfesija u Hrvatskoj.
Stoga, ovo nikako nije pitanje političkog uvjerenja bilo pojedinca, bilo naših građana i birača ili onih koji vladaju Splitom.

Radi toga, kao odgovorni ljudi nismo podržali paradu koja je izravno uperena protiv svake zdrave budućnosti - navodi Petar Škorić, predsjednik splitskog HDZ-a.